Privredna komora Crne Gore organizovala je 18. maja konferenciju povodom početka projekta “Vještine za održivo zapošljavanje u prekograničnom regionu Crne Gore i Republike Kosovo – NO BORDERS) (Bez granica!), koji je kofinansiran od Evropske unije i realizuje se u okviru Programa prekogranične saradnje Interreg-IPA Crna Gora – Kosovo 2014-2020”.

Direktorica Sektora za projekte Privredne komore Crne Gore, Tanja Radusinović, poželjela je dobrodošlicu učesnicima konferencije, istakavši da se projekat “No Borders” realizuje u okviru programa Prekogranična saradnja Crna Gora – Kosovo i Crna Gora. Objasnila je da je riječ o projektu koji pripada IPA II i pohvalila zalaganje svih partnera u procesu pripreme projektne prijave, koja je na bazi kvaliteta I odabrana da bude finansirana.

– Privredna komora je vodeći partner na ovom projektu i u nama ćete imati podršku za sve izazove na koje budete nailazili prilikom njegove realizacije. Postavili smo kao cilj povećanje zapošljavanja mladih i žena kroz unapređivanje njihovih vještina – rekla je Radusinović.

Venera Rexha iz Privredne komore Kosova izrazila je uvjerenje da je saradnja ključna za podsticanje ekonomskog rasta i zapošljavanje mladih i žena.

– Zajednički interes naših organizacija je jačanje veza poslovnih zajednica dvije države koje sarađuju i u okviru Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana, između ostalog i na izradi strategije koja se odnosi na realizaciji Zelene agende i unapređenje obrazovanja. Radujemo se otpočinjanju projektnih aktivnosti i saradnji u njegovoj realizaciji – kazala je Venera.
Sandra Perić, projektna koordinatorka u Privrednoj komori Crne Gore, prezentovala je glavne ciljeve i aktivnosti projekta, koji se realizuje sa partnerima: Privredna komora Kosova, Regionalni biznis centar Berane i Institut za obrazovanje, obuku i istraživanje (Education, Training and Research Institute) – ETRI.

– Ovaj projekat ima za cilj da olakša pristup tržištu rada za mlade i žene u prekograničnim oblastima Crne Gore i Kosova i nastao je kao rezultat prethodnih istraživanja koja su pokazala da ove grupe teže dolaze do posla – istakla je ona.
Prema njenim riječima, jedan od problema leži i u činjenici da, po procjeni poslodavaca, njihova znanja i vještine nisu usklađene sa potrebama tržišta rada. Iz tog razloga pogranični region bilježi veliku migraciju stanovništva. Ovu situaciju dodatno je pogoršala pandemija kovida-19 usljed koje je veliki broj MSP prestao da postoji, a sa time je i veliki broj radnika izgubio posao – kazala je Perić.

Perić je istakla da će projekat podići nivo zapošljivosti žena i mladih, koji žive u pograničnom području – kako onih kojima nedostaju specifične vještine da nađu zaposlenje tako i onih koji imaju biznis ideje ali im nedostaje neophodno znanje da ih realizuju. Istovremeno, obezbijediće i priliku za poslodavce iz sektora turizma/ugostiteljstva da obuče i na taj način dobiju zaposlene koji odgovaraju njihovim potrebama.

Duško Rajković, direktor Centra za stručno obrazovanje predstavio je aktivnosti koje realizuje Centar, kao i saradnju sa poslodavcima, naglašavajući važnost kvalitetnog partnerstva između poslovnog sektora i škola.

Takođe, istakao je da odrasli mogu provjeravati, potvrđivati, odnosno dokazivati znanje, vještine i kompetencije, bez obzira na način njihovog sticanja, u skladu sa Zakonom o nacionalnim stručnim kvalifikacijama.

Posebno se osvrnuo na obrazovanje kod poslodavca – dualno obrazovanje, koje je u Crnoj Gori model kod koga dio obaveza obrazovanja učenika preuzimaju poslodavci, koji organizuju i realizuju praktično obrazovanje učenika.

– Naš centar predstavlja sponu između obrazovnih ustanova i privrede – istakao je Rajković, dodajući da se u Crnoj Gori nijedan dokument ne donosi bez uključivanja privrednika, kada je u pitanju stručno obrazovanje.
Kako je naveo, uključivanjem u ovaj vid realizacije obrazovanja učenika, poslodavac ima mogućnost da pripremi kadar profila koji odgovara poslovanju njegovog preduzeća i zaposli ga po završetku školovanja.

– Crna Gora je najviše napredovala, u smislu prakse kod poslodavca, u sektorima turizma i ugostiteljstva, rekao je Rajković.
Zoran Jakovljev i Mirsad Aliti iz GIZ-a su prezentovali projekat “Pasoš kompetencija”. Oni su istakli da je riječ o vrsti savjetovanja kroz koje se sprovodi samoevaluacija dostignuća I tako identifikuju vještine, sposobnosti, znanja i kompetentcije pojedinca, stečene van formalnog sistema obrazovanja.

Benefiti rada sa Pasošem kompetencija su višestruki za korisnika: to je instrument koji korisniku pomaže da prepozna svoja znanja, vještine i sposobnosti i kako da ih ispravno procijeni.

Pored toga, Pasoš kompetencija ima dodatnu vrijednost – preduzeća ga mogu koristiti kao instrument za razvoj ljudskih resursa. Ovo je alat jednako primjenjiv kako za rad sa osjetiljivim kategorijama stanovništva koje je potrebno ekonomski ili socijalno osnažiti i postići njihovu veću uključenost u društvo, tako i za napredne procese poboljšanja zapošljivosti.

Ljiljana Nišavić, Zavod za zapošljavanje Crne Gore prezenotovala je rad ove institucije, sa posebnim akcentom na nezaposlene i njihove obaze, te aktivnu politiku zapošljavanja.

Ona je politika zapošljavanja obuhvata planove, mjere i programe usmjerene ka povećanju zaposlenosti, odnosno smanjenju nezaposlenosti, a uključuju se nezaposlena lica, kao i zaposleni za čijim je radom prestala potreba zbog tehnoloških, ekonomskih i restrukturalnih promjena. Takođe, u realizaciji programa ove politike učestvuju poslodavci, odnosno organizatori obrazovanja.
– Mjere aktivne politike zapošljavanja su prije svega, obrazovanje i osposobljavanje odraslih, podsticaji za zapošljavanje, direktno otvaranje radnih mjesta, te podsticaji za preduzetništvo – istakla je Nišavić, dodajući da konstanto rade na kreiranju novih mjera.

Prema njenim riječima, osobe sa III, IV I V stepenom obrazovanja su potencijal koji treba iskoristiti kako bi se diskrepanca između potreba poslodavaca i ponude tržišta rada umanjila.

Fadil Osmani, Zavod za zapošljavanje Republike Kosovo predstavio je rad Zavoda, istakavši aktivnosti koje su usmjerene na implementiranje politika u oblastima obrazovanja i zaopšljavanja.

– U Zavodu smo postavili pet ciljeva koji se odnose na, i to: jačanje kapaciteta javnih institucija za zapošljavanje; proširivanje usluga zapošljavanja i tržišta; rada, te kvalitetnih usluga u profesionalnom obrazovanju, povećanje zaposlenosti mladih, uključujući i RAE populaciju – kazao je Osmani.

Posebno važnim ističe aktivnosti usmjerene na povećanje zaposlenosti, razvoj vještina u skladu sa tržištem rada, kao i bolje upravljanje promjenama na ovom tržištu.

Vullnet Gusia, Odsjek za kulturu, mlade i sport – Peć, govorio je na temu zapošljavanja u toj opštini koja ima razvijene poljoprivredu, građevinarstvo, turizam, proizvodnju, sa akcentom na tekstil, kao i IT usluge, i u kojima se nude brojne mogućnosti za zapošljavanje.